Ustanovljeno je da ljudski organizam može preraditi lijevo rotirajuću mliječnu kiselinu lošije nego desno rotirajuću mliječnu kiselinu. Iz tog razloga je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila da se, po mogućnosti, uzima najviše 100 mg lijevo rotirajuće mliječne kiseline po kilogramu tjelesne težine u jednom danu.

Budući da mliječna kiselina ima pozitivan doprinos u ponovnoj uspostavi i održavanju zdrave crijevne flore, organizam bi trebalo opskrbljivati ovom kiselinom, ali po mogućnosti desno rotirajućom jer se može bolje preraditi.

Mliječna kiselina L(+)(sa rotacijom na desno) gotovo nikad nije prisutna kod oboljelih od raka. Zanimljivo je znati i da organizam koji je obolio od raka ima ph preko 7,85, dok onaj koji nije obolio ima ph ispod 7,5. Manjak L(+)(sa rotacijom na desno) uzrokuje deficitet ćelijskog disanja, razgradnju šećera fermentacijom i formiranje mliječne kiseline D(-)(sa rotacijom na lijevo). Miješanjem ove dvije kiseline u istom omjeru, one jedna drugu poništavaju što pogoduje formiranje raka. Povečano unošenje L(+)(sa rotacijom na desno), fizička aktivnost, pojačan mišićni rad, posjete sauni, itd. pomažu eliminaciji toksina i oslobađanje L(+) mliječne kiseline te tako se spušta ph krvi i stvara nepogodno tlo za razvijanje raka.

Rak ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je bolest kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u tkivo, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Rak se, s obzirom u kom dijelu tijela se razvio, može manifestirati na različite načine. Za konačnu dijagnozu najčešće je potrebna mikroskopska analiza tkiva dobivenog biopsijom. Kada se jednom dijagnosticira, terapija se najčešće sastoji od kirurške operacije, kemoterapije i zračenja.

Postoji skoro jednak broj izvora-uzročnika raka koliko tkiva u organizmu. Ipak, neki su češći nego drugi.

Cijeli je niz faktora rizika koji se povezuju s nastankom raka, a vodeći su pušenje, konzumiranje alkohola, ishrana siromašna voćem i povrćem, pretilost i infekcija HPV virusom. Neki od faktora rizika su: izlaganje jonzirajućem ili ultraljubičastom zračenju, udisanje vlakana azbesta, udisanje para benzena, hepatitis C.

S patološke strane, rak je genetička bolest, što znači da im je uzrok kvantitativna i/ili kvalitativna modifikacija gena.Većina vrsta raka nisu same od sebe naslijedne već je tkivo manje ili više podložno takvoj bolesti (pogledati unutarnja sredina).

Mnogi oblici raka su liječivi, a neki i potpuno izliječivi, pogotovo ako se dovoljno rano otkriju. Ukoliko se ne liječi, većina oblika raka izaziva smrt.

Rak predstavlja jedan od glavnih uzročnika smrti u razvijenim zemljama.

Do 2009. godine farmaceutska industrija je testirala 860 lijekova protiv raka. Bez obzira na uloženo i cijenu za bolesnike efikasnost lijekova je upitna. U većini slučajeva je omjer (ukoliko ga je moguće uspostaviti) između cijene lijeka i broja dana koji taj lijek produžuje život pacijenata nesrazmjeran. Na primjer, lijek protiv raka gušterače čija mjesečna terapija košta 3500 američkih dolara produžuje život pacijentima za samo 12 dana ili lijek protiv raka debelog crijeva čija cijena mjesečne terapije iznosi 10 000 američkih dolara, a produžuje život za samo 45 dana. Bez obzira na upitni uspjeh lijekova između 1998. i 2008. godine broj lijekova protiv raka u top 200 najprodavanijih se gotovo udvostručio s 12 na 23, a u deset najprodavanijih su ušla 3 lijeka protiv raka. Sve ovo govori mnogo o zaradi farmaceutskih kuća i njihovom interesu za pronalazak adekvatnog i svima dostupnog lijeka.